Avdo Medjedovic - Homer sa Obrova

AVDO MEĐEDOVIĆ


Ovo je priča o jednom značajnom narodnom pjevaču i guslaru, kojem kulturna baština nije posvetila dužnu pažnju, iako se u književnim i naučnim krugovima o avdu međedoviću govori kao o najvećem guslaru dvadesetog vijeka i mnogi ga upoređuju sa homerom. O ovom pjevaču narodnih pjesama iz bijelog polja veoma malo se zna i pored toga što se stručnjaci slažu da mu je mjesto barem u školskoj lektiri.

RFE

Amerikanci su nam rekli da imamo Homera. Malo je ko tada u Bijelom Polju i znao za nekakvog Homera. I da je neko gledao Avda Međedovića kako pije vodu sa šadrvana i rekao: "Ovo je Homer", to bi prošlo kao dokona lakrdija, jer je svako znao da je Avdo Međedović običan seljak sa Obrova kraj Bijelog Polja, koji se od drugih razlikuje po tome što umije da pjeva uz gusle. Ko je dokon, može da ga sluša i dangubi, a ko ga sluša pašće na njegove grane. Osiromašiće, kao što je on osiromašio, jer,"u kojoj kući gusle gude, tu žižak na tavanu žito ne jede", govorio je Ćamil Sijarić o Avdu Međedoviću.

Šta o njemu kaže doktor Novak Kilibarda?

KILIBARDA
Ja pročitam taj ep, na neki način duboko sam impresioniran. Ja sam vec bio doktor nauka i iz te oblasti sam doktorirao usmeno. I ja se začudim. Kakva veličina, čovječe, književna. To je enormno djelo. Znate koliko je dugo to djelo? Koliko "Odiseja" Homerova. Pazite, preko dvanaest hiljada stihova i ja prosto ne vjerujem svojim očima, je li to moguće da je, zaista, jedan novi Homer na našim prostorima.

RFE

Ep Avda Međedovića "Ženidba Smajlagić Mehe" zapisali su jos 1948. godine harvardski profesori, Milman Peri i Albert Lord, pa iako se u svijetu zna da je to jedno od najvećih djela svjetske književnosti, kod nas malo ko zna i prvi stih te velike epske pjesme nastale na Obrovu pored Bijelog Polja, gdje nam osamdesetogodišnji sin Avda Međedovića, Redžo, nastavlja očevu pjesmu, koja počinje sa: "Bože nam pomozi"…

MEĐEDOVIĆ 1
Hoću, ako Bog da, samo da ga često spominjemo, da se Bogom krivo ne kunemo, pa će nama Alah pomagati od svake bijede sačuvati.

RFE

Avdo Međedović je živio do 1955. godine, a sve do tada je guslarska pjesma kod nas bila najčešći oblik kulturne komunikacije, kaže penzionisani profesor i rođak Avda Međedovića, Tule Međedović, u čijoj je kući Avdo bio čest gost.

TULE MEĐEDOVIĆ
On bi sjedio tu u pročelju i onda bi zanjihao guslama i zavio, toliko bi došao ovdje do vrata. On je bio majstor da zainteresira slušaoca. Muha je mogla da se čuje koja prođe sobom. Imao je strašan dar opisivanja. On je konja opisivao po dva sata. Te sedlo tako, te uzenđije takve, te uzda takva, te gore, ona grivna mu okićena sa tim kamenjima, biserima. Taman, kad se zainteresiraju, svi slušaju što će bit, on taman prekine i sjutra veče moraš ponovo doć da ga slušaš.

RFE
Na koji je način Avdo Međedović smišljao svoje epove, govori njegov sin Redžo?

REDŽO MEĐEDOVIĆ
Koliko puta smo ga mi našli kod prozora, tu kafu pije i najrađe bi, ako hoće novu pjesmu da ispjeva, želio da ostane sam. Prvo bi razmišljao i ispušio. On je pušio duvan koliko četvorica, a poslje bi pjeva'.

RFE
Malo je reći da je Avdo Međedović zapostavljen u litetraturi, smatra doktor Novak Kilibarda.

KILIBARDA
Sad sam išao, šetao tuda s prijateljima kroz Bijelo Polje i vidim tu, Risto Ratković - bista, vidim Ćamil Sijarić, Miodrag Bulatović. Ova potonja dvojica su mi bili prijatelji. Bože, bože, zar ne bi bilo stid, intimno, i Rista i Ćamila, Miodraga, da znaju da nema Avda ovdje? Rodonačelnika svih tih pjesnika. Te veličine. Prosto je neshvatljivo da nije već Avdo Međedović jedan od njih, a trebalo je da bude prvi.

RFE
Tri književne smotre, od kojih je posljednja organizovana 1994. godine, je sve što je u Bijelom Polju urađeno na afirmaciji djela velikog guslara, kaže, profesor Tule Međedović.

TULE MEĐEDOVIĆ
Čudi me to što stvarno nema da neko u toj čitanci bar nekoliko stiha i o njemu neka kratka biografija. Ipak, to je fenomen, a to je malo žalosno kad prije zna Amerika, Harvard, nego mi, ovdje, u njegovom rodnom mjestu.


Sead SADIKOVIĆ