Polozaj Bosnjaka u novom ustavu CG

HISTORIJA

08. oktobar 2007. Matica Bošnjaka Sandžaka: Etičko-sociološki aspekt (Rožaje, Bošnjačka stranka, Centar za kulturu i APR TV 29. septembar 2007.) PRILOG RASPRAVI O POLOŽAJU BOŠNJAKA U SVJETLU NOVOG USTAVA U CRNOJ GORI Onima kojima smetaju pripadnici drugih etnosa i religija, zacijelo, oni su u sukobu sa istinom i Bogom. Prof. dr Šefket KRCIĆ * Izlaganje prof. dr. Šefketa Krcića na skupu na otvorenoj tribini: “Položaj Bošnjaka u svjetlu novog prijedloga ustava u Crnoj Gori.” Bošnjačka stranka, Rožaje, Centar za kulturu i APR TV 29. septembar 2007. U raspravi su pored dr. Šefketa Krcića, sudjelovali: poslanik Kemal Purišić, prof. dr. Čedomir Čupić, prof. dr Abedin Ferović, prof. dr. Sefer Međedović, prof. Suljo Mustafić, mr. Ervin Ibrahimagić i drugi. Ovaj skup su prenosile televizije Crne Gore, Regionalna televizija Sandžaka i APR Rožaje. Prilog Najprije želim da uputim čestitke svim građanima grada Rožaja i prvacima ovog kraja, u povodu Dana opštine 30. septembar. Poštovana javnosti, drage kolege, zahvaljujem se organizatoru na ljubaznom pozivu da sudjelujem u ovoj raspravi o tako aktuelnoj temi, kao što je - položaj Bošnjaka u Crnoj Gori u kontekstu koncepcije novog prijedloga ustava i da sa svoje strane dam jedan svoj prilaz u cilju rasvjetljavanja ovog pitanja o kojem sam se oglašavao u javnosti i vodio više polemika. Svoj prilog ću iznijeti kroz problematizaciju nekoliko pitanja: Smisao ustava, Etičko-sociološka atmosfera, Koncepta novog prijedloga Ustava R. Crne Gore, dalje, da ustav čuva identitetsku dimenziju svakog naroda i kroz ravnomjerniji regionalni razvoj. Na kraju ću iznijeti zaključne i kritičke reference, u vezi dalje elaboracije prijedloga Ustava Crne Gore. Dakle, nadovezaću se na moje prethodnike, kolege poslanika Purišića, te profesore dr Čupića i dr Ferovića, s nadom, da ima razloga da shvate da ću unijeti određeni debatni poligon, jer strukturu društva Crne Gore proučavam pune tri decenije. U tom smislu, Crna Gora danas želi da se svijetu predstavi kao multietnička država, kao što ona i jeste, a na unutrašnjem planu ta ista država, djeluje kao privatni posjed određenog klana, koji samo favorizira jednu naciju, tj. Crnogorce dukljanske orijentacije. Zbog toga je i sva ova nervozna diskusija između vlasti i opozicije, gdje su poljuljane sve pravne i humanističke vrijednosti. Smisao ustava Poznata je činjenica, da je ustav značajan državni i društveni akt koji, u materijalnom smislu obuhvata fundamentalna pravila o društvenom i državnom uređenju jedne zemlje i njenom pravno-političkom sistemu i to nezavisno od forme u kojoj su izražena. S druge strane, u formalnom smislu ustav označava poseban pisani, kodificirani opći pravni akt i to najjače pravne snage u kome su spomenuta ključna i osnovna pravila izražena. I dok svaka, pa i najrudimentarnija državna zajednica, ima u materijalnom smislu, ustav u formalnom smislu, počev od Medinskog ustava i ranije, u formalnom smislu pojavio se tek u drugoj polovici XVIII stoljeća. Radi informacije, s izuzetkom svega nekoliko zemalja, ustav u formalnom smislu danas imaju sve države svijeta. Danas su suverenost naroda i pisani ustav postali, ideološki i praktično, sinonimi. Sve zemlje podjednako nastoje da ustavom ukažu na svoju nezavisnost, te na promjenu ekonomske ili političke organizacije, produbljivanje usvojenog pravca društvenog razvoja. Gledano sociološki, pisani ustavi uzimaju se za prekretnice u društvenom razvoju zemalja koje su usvojile ovakav oblik izražavanja svog ustava u materijalnom smislu. Međutim, paradoks sadašnje vlasti Crne Gore, uprkos u predreferendumskim obećanjima, želi da izigra određene stavove koji se tiču integriteta i identiteta naroda koji čine njenu multietničku strukturu. Naime, samo se žele forsirati etnos Crnogoraca, koji čini oko 40 odsto populacije. Dakle, nijedan narod u Crnoj Gori nije u većini. Zato je neophodno propisati sve narode, bez izuzetka koji u Crnoj Gori žive, imaju svoju autohtonu dimenziju, među njima, razumije se, i Bošnjake. Složićete se, nadam se, poštovane kolege, sve to nameće pitanje: da li su ustavi stvarno tako moćno sredstvo društvenog preobražaja! Najprije bi trebalo ukazati da se ustavima nikada nisu izvršili, niti je to moguće, fundamentalni preobražaji u jednom društvu u smislu stvaranja novih nacionalnih polarizacija ili promjene nacionalanog nosioca političke vlasti. To je bilo moguće nekad, kada narodi nisu imali jaku inteligenciju, pa su vlastodršci mogli da rade šta hoće. Danas to nije slučaj, već se kritička misao čuje i želi ugrađivati u najveće dokumnte i akte. Upravo zbog toga, vlasti sa podozrenjem gledaju na intelektulace i znanstvenike, posebno pisce. Dakle, da budem jasan, intelektualna misao je ona armatura za očuvanje identiteta, u suprotnom imat ćemo beton bez armature, a njegova trajnost je svima znana.