Znacajni Bosnjaci - Avdo Medjedovic

Biografija Avda Međedovića (oko 1875-1955)

Siromašni neopismenjeni bivši mesar iz zabitog sela Obrov imao je "še'set godina, malo više" u ljeto 1935. godine. Iza njega već je prohujao mukotrpni život, uz sedam godina službe u turskoj vojsci. Iz rata je donio teško ranjenu ruku, imao je i gušu na vratu, sin mu je prokockao svu imovinu, pa je pred njim zjapila starost i neumitna neimaština. Ipak je bio veseo čovjek i rado pjevao. Mlađi ljudi voljeli su slušati njegove pjesme, dok su starci mrgodno tvrdili da on dulji pjesme i ne pjeva točno "istoriju" nego "miješa" pjesme, to jest ne pjeva onako kako su ih oni naučili od legendarnog Ćor Husa. Avdo je bio poseban po tome što njegove junačke pjesme bijahu neobično ukrašene i duge.

Ni Avdo ni njegovi suseljani nisu znali da je nekada davno, prije gotovo tri tisuće godina, Homer pjevao slične duge junačke pjesme koje posta­doše temelj cjelokupne zapadne kulture. To je znao Milman Parry. Nakon više godina traženja najboljeg pjevača priča, onoga koji bi mogao ispjevati pjesme duge poput Homerovih, našao ga je u Avdi. Tokom jednog od najintenzivnijih snimanja epike uopće, bilježeći pjesme preko mjesec dana, Parry i Vujnović oteli su zaboravu 13 Avdinih epskih pjesama, to jest otprilike 80.000 stihova!

Bio je to "povijesni trenutak", kako reče Lord, to jest jedan od "zvjezdanih trenutaka čovječanstva" o kakvim je pisao Stefan Zweig. Na proučavanju Avdine i druge bošnjačke epike utemeljila se jedna nova teorija književnosti, a njegovo djelo na Harvardu, kao i na drugim elitnim sveučilištima, uspoređuje se s najvećim pjesnikom svih vremena. Formularno-tematska proučavanja su se proširila na mnoga jezična područja u svijetu. Gotovo da nema poznatog homerologa koji nije pisao o Međedoviću, a tu su i brojni folkloristi, teoretičari i povjesničari književnosti, lingvisti i muzikolozi.

1950. i 1951. godine, Albert Lord je ponovno snimao Međedovićeve pjesme i zabilježio još 18.000 njegovih stihova.

Međedović je umro potpuno nepoznat i nepriznat u svom vremenu i u svom narodu. Bošnjaci su prvi put objavili njegovu "Ženidbu Smailagić Meha" 1987. godine, a ostala djela još nisu.


Literatura (izbor):

1. Avdo Međedović: "The Wedding of Smailagić Meho," Translated with Introduction, Notes and Commentary by Albert B. Lord, SCHS III, Collected by Milman Parry (HUP, Cambridge, Massachusetts, 1974.)
2. Avdo Međedović: "Ženidba Smailagina Sina", ed. David E. Bynum with Albert B. Lord, Center for the Study of Oral Literature, Cambridge, Mass, 1974; II. izdanje "Ženidba Smailagić Mehe", junački ep, priredio Enes Kujundžić, Svjetlost, Sarajevo, 1987; III. izdanje: Sarajevo Publishing; IV. izdanje: unutar V. kola edicije "Bošnjačka književnost u 100 knjiga", parcijalna izdanja u: Husein Bašić: "Usmena epika Bošnjaka iz Crne Gore i Srbije" (Almanah, Podgorica, 2003), te Dušica Minjović: "Avdo Međedović na raskršću reprodukcije i kreacije", Almanah, Podgorica, 2002.
3. Avdo Međedović: "Ženidba Vlahinjić Alije, Osmanbeg Delibegović i Pavičević Luka", Kazivao i pjevao Avdo Međedović, edited with prolegomena and notes by David E. Bynum (distr. by HUP, Cambridge, Mass, 1980, SCHS VI.Albert B. Lord: "Avdo Međedović, Guslar", Journal of the American Folklore Society 69, July-Sept. 1956.
4. Albert B. Lord.: "Avdo Međedović", "Avdo's Originality", "Smailagić Meho" of 1950, SCHS III (vidi gore)
5. Albert B. Lord: "Tradition and the Oral Poet: Homer, Huso, and Avdo Međedović", Poesia epica, pp. 13-28, 1970
6. Albert B. Lord: An Example of Homeric Qualities of Repetition in Međedović's "Smailagić Meho", Serta Slavica In memoriam Aloisii Schmaus, Trofenik, München, 1971.
7. Albert B. Lord: "Nasljeđe Milmana Parryja", Latina et Graeca br. 26, 1986. (ZČ-ov interview s A.B. Lordom povodom 50-godišnjice smrti M. Parryja).
8. Cecile Maurice Bowra: "Heroic Poetry", London, 1961.
9. David E. Bynum: "The Generic Nature of Oral Epic Poetry", Genre, 2, 1969.
10. David E. Bynum: "The Daemon in the Wood, A Study of Oral Narrative Patterns", HUP: Cambridge, Massachusetts, 1978.
11. Zlatan Čolaković: "Tri orla tragičkoga svijeta", CEKADE, Zagreb, 1989.
12. Zlatan Čolaković: "Milman, Nikola, Ilija i Avdo Međedović", Almanah br. 25-26, Podgorica, 2004.
13. Zlatan Čolaković i Marina Rojc-Čolaković: "Mrtva glava jezik progovara", Almanah, Podgorica, 2004.
14. Dorothea Wender: "Homer, Avdo Međedović, and the Elephant's Child", American Journal of Philology, 98 (1977).
15. Đenana Buturović: "Bosanskomuslimanska usmena epika", Institut za književnost i Svjetlost, Sarajevo, 1992.
16. John Miles Foley: "Oral-Formulaic Theory and Research", Garland, New York – London, 1985. (u ovoj bibliografiji naveden je niz svjetskih publikacija o Međedoviću).
17. Enes Kujundžić: "Ženidba Smailagić Mehe" Avda Međedovića u epskom sazviježđu (predgovor u Avdo Međedović: "Ženidba Smailagić Mehe", Svjetlost, Sarajevo, 1987.
18. Enes Kujundžić: "Muslimanska epika u američkoj slavistici i homerologiji", Islamska misao, Sarajevo, 1991.
19. Dušica Minjović: "Avdo Međedović na raskršću reprodukcije i kreacije", Almanah, Podgorica, 2002
20. Zdeslav Dukat: "Homersko pitanje", Globus, Zagreb, 1988.
21. Miroslav Kravar: "Naša narodna epika kao argument u homerskom pitanju", Umjetnost riječi, god. XXIII, br. 2, Zagreb, 1979.
22. Husein Bašić: "Hrestomatija o usmenoj književnosti Bošnjaka iz Crne Gore i Srbije" (posebno: Predgovor i tekst Avdo Međedović – pjevač priča), Almanah, Podgorica, 2003
23. Novak Kilibarda: "Kasni, ali pravi, epos. Avdo Međedović, Ženidba Smailagić Meha", Književne novine, 39-1987, Beograd.
24. Munib Maglajlić: "Balkanski 'pjevač priča' i njegov junački ep", Odjek XLI, 3, Sarajevo, 1988.
25. Softić Aiša: "Kompoziciona struktura epa "Ženidba Smailagić Mehe", "Seoski dani Sretena Vukosavljevića", Prijepolje, XIII, 1992.
26. Alija Džogović: "Dijalektalne i zavičajne govorne specifičnosti u epu Ženidba Smailagić Mehe Avda Međedovića", Almanah br. 1-2, Podgorica, 1994, te u proširenom obliku tekst pod istim naslovom u: "Rožajski zbornik" br. 10, Rožaje, 2001.
27. Šefket Krcić: "Pjesništvo sandžačkog Homera Avda Međedovića", Rožajski zbornik br. 10, Rožaje, 2001.
28. Ćamil Sijarić: "Avdo Međedović – pjevač epskih narodnih pjesama", Život, XXXII, 11-12, Sarajevo, 1983.
29. Ćamil Sijarić: "Avdo Međedović – narodni pjevač", Odjek, XL, br. 20, Sarajevo, 1987.
    

(Zlatan Čolaković)